Posljednjih dana svi svjetski mediji prenosili su informacije o najnovijim trendovima u svijetu iz područja turizma sa vodećeg svjetskog sajma turizma ITB Berlin, što i ne čudi s obzirom kako se radi o događaju koji se mjesecima ranije rezervira i smatra pouzdanim ekonomskim pokazateljem najnovijih trendova globalne turističke industrije.
Uz kolege iz Turističke zajednice Makarska sa kojima sam boravila na sajmu, sa aspekta voditeljice razvojne agencije koja se bavi lokalnim razvojem, moj cilj bio je fokusirati se na segment tehnologije, a vezano za projekte koje agencija provodi te osobito na bogati ITB Convention Program, s obzirom da je čitav ovogodišnji program posvećen temama gospodarstva, znanosti, održivog razvoja, odgovornog turizma, klimatskih promjena i mobilnosti. ITB Convention program sa širokim spektrom radionica, seminara i predavanja bila je glavna atrakcija za brojne posjetitelje, što i ne čudi s obzirom na ovogodišnji broj međunarodnih izlagača i govornika, redom svjetskih leadera: ministara turističkih „prvaka“, znanstvenika, stručnjaka, istraživača, profesora, novinara, predstanika svjetskih sveučilišta, znanstvenih organizacija i instituta, Green Peacea, National Geographyca, UNESCO-a, UNWTO, WTCF…
Od širokog izbora konferencija i radionica koje smo popratili, njih ukupno dvanaest, najveći dojam ostavile su upravo teme održivog razvoja i odgovornog turizma.
Vodeći klimatolog dr. Hans Hoachim Schellnhubera, direktor Instituta za istraživanje utjecaja klime u Postdamu na predavanju „Climate Change, Global Warming, Weather Extremes: Status Quo and Constraints to Action“ upozorio je na utjecaj turističkih kretanja na globalno zatopljenje, okoliš i posljedice koje će u narednih 15 godina ostaviti. Činjenica kako uplovljavanje 1 kruzera u luku ima isti utjecaj na ispuštanje štetnih CO2 emisija u atmosferu kao 1 milijun osobnih automobila za zamisliti je svim dionicima turističke ponude onih destinacija koje primaju kruzere. Iznio je tako vrlo konkretne pokazatelje globalnog zatopljenja te njegova utjecaja na topljenje leda i podizanje razine mora čime će nestati i neke turističke destinacije. Globalno zatopljenje kao lančana reakcija utječe na brojne promjene koje donose razdoblja vrućina, suša ili obilnih poplava, potiču hladnoće, nestajanje koraljnih grebena… Sve navedeno događa se i radi prevelikih turističkih kretanja. Zbog velikog zagađenja kruzera i zrakoplova predložio je učinkovitiju željezničku mrežu brzih vlakova u Europi i alternativne oblike napajanja brodova za kružna putovanja kao i car sharing te bike sharing modele. Čitava turistička industrija pod hitno se treba okrenuti održivom i odgovornom razvoju turizma, naročito treba poraditi smanjenjem emisija CO2 iz zračnog prometa. Istaknuo je da je glupo ulagati u luksuzna odmarališta u ravnim otočnim državama, koje će nestati zbog porasta razine mora. Globalno zatopljenje ne može se zaustaviti niti preokrenuti, ali se još uvijek može ograničiti u određenoj mjeri u skladu s Pariškim sporazumom.
U sklopu programa ITB Tourism for Sustainable Development Day u velike se razgovaralo o temama „overtourism“ (prekomjernog turizma), onečišćenja mora od plastike, očuvanja mora, biološkoj raznolikosti, alternativnim oblicima prijevoza, ciklo turizmu, lokalnoj kuhinji u hotelima i restoranima te sličnim temama. Primjeri dobre prakse diljem svijeta prezentirani su kroz različite segmente održivog i odgovornog turizma.
Zanimljiva je bila i panel rasprava koja je obradila jedno od ključnih pitanja s kojima se suočava turistička industrija: „Tourism and the 1,5 degree Target: How long can we keep traveling as we do today?“ – s obzirom na cilj globalnog zatopljenja od 1,5 stupnjeva, koliko se i dalje može putovati na način na koji danas putujemo, na kojoj se posebno istaknulo izlaganje ministrice turizma Costa Rice Marie Amalie Revelo Raventos. Ona je istaknula kako u Costa Rici uspjeh od turizma više ne mjere brojkama noćenja i dolazaka turista, već isključivo stupnjem zadovoljstva stanovnika Costa Rice turizmom. Predstavnici Greenpeacea raspravljali su o ulozi koju turizam ima u zagađivanju oceana plastičnim otpadom. Zanimljiva su bila predavanja o urbanoj mobilnosti te sharing modelima kao i suvremenim rješenjima javnog prijevoza, koja su primjenjiva i kod nas.
Jedno od zanimljivijih izlaganja držao je Andrew Nelson, direktor uredničkih projekata National Geographic Travela, na temu „Thumb-stopping Social Storytelling“, o dnevnoj konzumaciji ogromnih količina podataka koje dovode do stvaranja zasićenosti informacija. Koje priče još uvijek uspijevaju privući pažnju i na koji način, uz fotografije i video uratke istraživača National Geographica unijeli su dašak umjetnosti u čitav program.
Ne smijem zaboraviti spomenuti i izvrsno predstavljanje naše županije uz sam štand Hrvatske turističke zajednice, a ovo posebno veseli s obzirom da se klaster Makarska Rivijera na štandu županije posebno istakao!
Na kraju ovog više nego korisnog boravka na ITB Berlin izvukli smo vrlo poučne poruke i smjernice. Činjenica je kako se svijet pod utjecajem klimatoloških promjera, razvojem modernih tehnologija, povećanjem putovanja te brojnim drugim utjecajima mijenja. Tako se mijenjaju i trendovi u turizmu. Stoga smo svi mi – dionici turističke ponude turističkih destinacija diljem svijeta odgovorni pratiti promjene i kretanja, ne samo iz domene turizma, već naročito pitanja koja se tiču našeg odnosa prema prostoru i okolišu unutar kojeg djelujemo, kao uopće preduvjet za turizam. Stoga je neophodno djelovati međusektorski, donositi strateške planove te zaštiti ovaj još uvijek jedinstveni prostor.
Sve viđeno upijali smo sa velikim zadovoljstvom, a ono što je najvažnije je i činjenica kako smo se susreli i sa kolegama Clustera za eko-društvene inovacije i razvoj te dogovorili vrlo konkretne aktivnosti koje ćemo primijeniti temeljem usvojenog u našoj maloj zajednici (uskoro više o svemu).
Lidija Vukadin Vranješ, univ. spec. oec.
