Prijavljivanje projekata na natječaje za bespovratna sredstva iz EU fondova može biti kao hodanje po tankoj žici. Uspjeh ne leži samo u dobrom projektu, već i u sposobnosti da se savladaju brojni izazovi koji stoje na putu do financiranja. Jedan od ključnih izazova je i način modela prijave.
Obično „pravila igre“ nameću dva glavna modela. “Najbrži prst” – modalitet trajnog poziva, gdje se projekti prijavljuju kontinuirano dok ne budu iskorištena sva sredstva koja su ograničena, a oslanja se na brzinu prijave. “Ocjenjivanje kvalitete” – modalitet privremenog poziva, gdje se ocjenjuju najbolji projekti prema unaprijed definiranim kriterijima u unaprijed određenom roku.
Obje metode imaju različite pristupe i posljedično, različite implikacije za prijavitelje projekata, a tu su i još dvije metode, koje detaljno obrazlažemo niže u tekstu.
Model „najbržeg prsta“
Ovaj model najčešće se primjenjuje kada je ukupan iznos sredstava puno manji u odnosu na zainteresirani broj prijavitelja. Ovaj model se oslanja na brzinu prijave, gdje se sredstva dodjeljuju na redom prvenstva prijave do iskorištenja raspoloživih sredstava, često unutar prvih nekoliko sekundi nakon otvaranja poziva. Prijavljeni projekti trebaju udovoljiti administrativnim uvjetima te ostvariti minimalan bodovni prag, što znači da je jedini kriterij kod ocjenjivanja projekta – redni broj prijave, a ne kvaliteta. Redoslijed zaprimljenih prijava ovisi doslovno o stotinkama ili tisućinkama sekundi, odnosno brzini Internet veze. Prednost kod ovog modela prijave je što se projekti evaluiraju odmah, redom kako su i zaprimljeni, a sama evaluacija je puno jednostavnija s obzirom da projekti trebaju proći administrativnu prijavu i minimalan bodovni prag kako bi bili odobreni za financiranje.
Model „ocjene kvalitete“
Ovaj model stavlja sve prijavitelje u istu poziciju, s obzirom da se projekti ocjenjuju sukladno unaprijed definiranim kriterijima sa jasno obrazloženim bodovima koje je moguće ostvariti. Prilikom pripreme projekta potrebno je voditi računa o svakom pojedinom bodu, jer je ponekad doslovno jedan bod presudan. Rok za prijavu projekata u ovom modalitetu je duži, te se prijavitelji javljaju unutar definiranog roka i imaju dovoljno vremena za kvalitetnu pripremu svojih projekata. Projekti se ocjenjuju nakon isteka krajnjeg roka, te je potpuno nebitno vrijeme podnošenja. Nakon što se svi pristigli projekti evaluiraju, objavljuje se rang lista sukladno dobivenom broju bodova te oni najbolje rangirani dobivaju pozitivnu ocjenu. Broj odobrenih projekata ovisi o visini bespovratnih sredstava.
Prednost ovog pristupa je u tome što promiče kvalitetu i inovativnost projekata, ali može biti vremenski zahtjevniji i složeniji za prijavitelje.
Kombinacija „najbržeg prsta“ i „ocjene kvalitete“
Kod javnih poziva NPOO-a i VFO 2021.-2027. pozivi koji su se objavljivali kombinirali su oba modela, u modalitetu otvorenog poziva do iskorištenja raspoloživih sredstava. To znači da se projekti rangiraju redom kako su zaprimljeni, nakon čega se isti evaluiraju sukladno utvrđenim kriterijima. Kao uspješan primjer za ovu kombinaciju ističemo NPOO Poziv Energetska obnova višestambenih zgrada iz 2022., gdje je sustav u prvih nekoliko sekundi prestao zaprimati prijave nakon 700 zaprimljenih prijava u sustavu, s tim da je registriranih bilo i preko 2000. Nakon „ulaska“ u prvih 200-ak na administrativnu provjeru, projektni prijedlozi su se evaluirali i tek onda rangirali. Na posljetku je odobreno 205 projekata. Naš projekt zaprimljen je pod rednim brojem 102 te je u konačnici i odobren za financiranje.
Što je „najbrža pošta“
„Najbrža pošta“ je pojam koji kao takav nije poznat u široj javnosti, već ga koristimo interno. Radi se o modelu prijave projekata na otvorene trajne pozive Europskog socijalnog fonda i na javne pozive Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Funkcionira potpuno isto kao metoda „najbržeg prsta“ samo što se ne radi o on-line prijavi projekta kroz sustav, već se projekti fizički šalju u omotnici, putem pošte ili osobnom dostavom. Kod evaluacije projekata, isti se ocjenjuju redoslijedom zaprimanja sukladno podatku o datumu i vremenu predaje projekta koji je zabilježen na omotnici od strane davatelja poštanske usluge. Što se ovog modela tiče, imamo čitav niz pozitivnih primjera odobrenih projekata iz Europskog socijalnog fonda, kao i odobrenih projekata Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ovaj način prijave je jako stresan, osobito ukoliko se odjednom prijavljuje više projekata.
Kako sve to funkcionira u praksi?
Svaki od navedenih modela ima svoje mane i prednosti. Kod ocjene kvalitete znamo kako će proći najbolji projekti i to je definitivno najpravednije. Upravo je najveći broj naših projekata koji su ostvarili bespovratna sredstva odobren temeljem ove metode. Svi naši odobreni projekti nalaze se ovdje: https://mara-makarska.hr/odobreni-projekti/.
Međutim, ovaj model u kontekstu evaluacije traje jako dugo, nekad i po godinu dana, što utječe i na sam projekt, jer se u periodu od prijave do odobrenja tržište mijenja što u konačnici utječe na provedbu projekta.
Kod „najbržeg prsta“, npr. 200 je zainteresiranih prijavitelja, a novaca je dostatno za 20, te se evaluira prvih 20 (do iskorištenja sredstava), a po pregledu odmah se donose odluke o financiranju za tih 20, što definitivno nije pravedno, jer ispada da igramo igru na sreću.
U slučaju modela „ocjene kvalitete“ evaluira se svih 200 prijavljenih, te se projekti rangiraju sukladno broju bodova, a ne rednom broju. Međutim, ovakav način evaluacije predugo traje.
Dakle, na „najbrži prst“ prolaze najbrži, a na „ocjenu kvalitete“ najbolji.
Metoda „najbržeg prsta“ nepoželjna je kod projekata koji imaju strateški značaj za zajednicu/regiju i koji su kvalitetni i opravdani, a naposljetku „izvise“ radi stotinke sekunde.
Kao primjer iznosimo prijavu projekta „Kuća Sunca– Centar za pružanje socijalnih usluga u zajednici“ na poziv „Unapređivanje infrastrukture za pružanje socijalnih usluga u zajednici kao podrška procesu deinstitucionalizacije – druga faza“. Tijekom ocjene kvalitete projekt je uspješno zadovoljio sve kriterije odabira sukladno definiranoj metodologiji odabira te ostvario maksimalan broj bodova, ali je dobio redni broj 93. Projekt je upućen u sljedeću fazu postupka – donošenje Odluke o financiranju. Međutim, s obzirom da je raspoloživa financijska alokacija iskorištena do rednog broja 62, zanemarujući pritom ocjenu kvalitete, projekt je upućen na „rezervnu listu“ nakon čega dodatna sredstva unatoč najavama, nikada nisu odobrena.
Zaključno, smatramo kako je metoda „najbržeg prsta“ opravdana kod projekata koji nemaju strateški ili razvojni značaj, ili pokazatelje koji su bitni za strateške ciljeve određenog poziva ili natječaja. „Najbrži prst“ odlična je metoda kod manjih poziva i projekata kod kojih je bitna administrativna ispravnost prijave, npr. energetska obnova obiteljskih kuća.
Smatramo kako je evaluacija projektnih prijedloga temeljem „ocjene kvalitete“ ne samo pravednija, već i korisnija za društvo u cjelini, s obzirom da potiče najbolje i najkvalitetnije projekte s direktnim utjecajem na kvalitetu života građana.