10 godina članstva u EU – naše iskustvo

Proportion
Categories: Novosti

Republika Hrvatska danas, 1. srpnja 2023. obilježava prvih deset godina od kako je postala punopravna članica Europske unije. S aspekta lokalnog razvoja osobito EU fondova, a u svojstvu lokalne razvojne agencije za područje Grada Makarske, podijelit ćemo vlastito iskustvo, ali i iznijeti stavove o svemu do sada napravljenom. Podvući ćemo crtu te analizirati što se napravilo te što se moglo napraviti.

Naime, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorila se mogućnost korištenja EU fondova, odnosno mogućnost realizacije razvojnih projekata i ulaganja koji omogućavaju podizanje kvalitete života svih građana. Jedan mali dio tih mogućnosti iskoristila je i Makarska osiguravanjem bespovratnih EU sredstava za 43 projekta, najvećim dijelom javnog sektora kroz projekte Grada Makarske, a onda civilnog i gospodarskog sektora, ukupne vrijednosti 122.748.778,51 HRK, tj. 16.291.562,55 EURA.

Radi se o sljedećim odobrenim projektima koje je pripremala ili provodila (ili oboje) naša agencija i od kojih je većina realizirana:

  1. „S osmijehom u školu“ – Pomoćnici u nastavi makarskih školaraca (2015.-2016.)
  2. „Energetska obnova zgrade dječjeg vrtića Ciciban“
  3. „S osmijehom u školu“ – Pomoćnici u nastavi makarskih školaraca (2016.-2017.)
  4. „Pružam ti ruku“ “Zaželi 1– program zapošljavanja žena”
  5. Revitalizacija kulturno-povijesne baštine zaseoka Kotišina
  6. S osmjehom u školu – Pomoćnici u nastavi makarskih školaraca (2017.-2021.)
  7. EUROPOLY- an innovative Bottom-Up approach to fight euroscepticism through networking
  8. ‘WOOL – Wool as Outstanding Opportunity for Leverage
  9. Darovi majke Zemlje dostupni svima
  10. SPORTski Inpuls
  11. Mediteran na europskom tržištu
  12. Excertitatione
  13. ZVONCE za obitelj je najbolji prijatelj
  14. Energetska obnova zgrade Podtribinskog prostora glavnog terena Gradskog sportskog centra Makarska na adresi Franjevački put 2, 21300 Makarska”
  15. Na zdravlje! – stavi zdravlje na prvo mjesto”
  16. Jačanje konkurentnosti tvrtke Premis uz modernizaciju: „Klikom do sladoleda“
  17. „Premis sladoledi na EU tržištu“
  18. Energetska obnova Hostela Makarska – objekt „A“
  19. Skupi, složi, savjesno odloži
  20. Endemic Pathway
  21. Zaželi Sunce “Zaželi 2 – program zapošljavanja žena”
  22. „Svijeće Eljuga“ – znak naše kvalitete
  23. „Znakovima kvalitete do prepoznatljivosti“
  24. Skupi, složi, savjesno ODVOZI
  25. „EASE“ – Education Against Social Exclusion and Euroscepticism
  26. „Osvijesti i prihvati promjenu“
  27. HERBAE kvaliteta
  28. Zaželi u Makarskoj “Zaželi 3 – program zapošljavanja žena”
  29. RoboFutura
  30. UDRUGE za UDRUGE
  31. SUNCE za UDRUGE
  32. „S osmijehom u školu“ – pomoćnici u nastavi makarskih školaraca (2021.-2022.)
  33. “ZVONCE za obitelj je najbolji prijatelj – faza II“
  34. PPCD – Pokrenimo Potencijale Civilnog Društva
  35. More zdravlja
  36. Energetska obnova višestambenih zgrada
  37. DigitALL PREMIS
  38. Dogradnja i opremanje vrtića Ciciban
  39. Izgradnja i opremanje vrtića i jaslica Zelenka
  40. Zaželi Sunce – “Zaželi 4– program zapošljavanja žena”
  41. „S osmijehom u školu“ – pomoćnici u nastavi makarskih školaraca (2022.-2023.)
  42. Strengthening the capacity of young people on media literacy in Croatia and Slovenia
  43. “Novi Adrion”-promicanje održivog korištenja prirodne baštine PP Biokovo

 

EU sredstvima osigurali smo bolje materijalne uvjete u gradskim vrtićima, energetski smo obnovili zgrade javnog i privatnog sektora, obnovili i stavili u funkciju kulturnu baštinu, unaprijedili odgojno-obrazovni sustav škola i vrtića, osigurali nove turističke sadržaje i proizvode, potaknuli nova ulaganja u poduzetništvo, realizirali brojne projekte u domeni zaštite prirode i okoliša, podignuli kvalitetu života osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, nezaposlenih osoba kao i ostalih marginaliziranih skupina građana, te realizirali ostale projekte iz ključnih područja funkcioniranja javnog, gospodarskog i civilnog sektora.

Jesmo li mogli bolje? Nismo!

Mnogi će se zapitati zašto nismo mogli bolje, a odgovor nije jednostavan s obzirom da je razloga više, pa krenimo redom.

Naime, Grad Makarska spada u VIII. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave. Ova činjenica pozitivna je za građane ovog područja, međutim, u kontekstu korištenja EU sredstava, upravo je indeks razvijenosti često jedan od uvjeta mogućnosti, odnosno nemogućnosti prijave na određene programe te smo često u samom startu zakinuti.

Uz navedeno, prema politici regionalnog razvoja, Makarska nije  pripala splitskoj urbanoj aglomeraciji, koja se financira iz ITU mehanizma, kojim se jača uloga gradova kao pokretača gospodarskog razvoja.  Splitsku urbanu aglomeraciju čine gradovi Kaštela, Omiš, Sinj, Solin, Trogir te općine Dicmo, Dugi Rat, Dugopolje, Klis, Lećevica, Muć te Podstrana, dakle dobar dio županije, čiji projekti se financiraju izravnom dodjelom sukladno usvojenoj Strategiji razvoja te pripadajućem akcijskom planu.

Osim izravne dodjele sredstava projektima putem ITU mehanizma, u razdoblju 2014.- 2020. na sličan način sredstva su se dodjeljivala i područjima s razvojnim posebnostima sukladno Programu integrirane fizičke gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova – koji je nastao kao odgovor na specifične probleme malih gradova koji se suočavaju sa zaostajanjem u pogledu dostupnost komunalne i društvene infrastrukture, radnih mjesta te kvalitete usluga. Ova područja svoje su projekte definirala u Intervencijskim planovima te su im se sredstva dodjeljivala isključivo za projekte iz planova.

Što se Programa ruralnog razvoja, isti je za jedinice lokalne samouprave u razdoblju 2014.-2020. financirao strateške projekte koji se odnose na temeljne usluge za lokalno stanovništvo (prometna infrastruktura, odgojno-obrazovna, društvena infrastruktura, i sl) i kojeg s obzirom na broj stanovnika naselja Makarska također nismo mogli koristiti.

Međutim, bez obzira na visok indeks razvijenosti, Makarska također ima svoje specifične razvojne potrebe i potencijale -na koje u razdoblju 2014. – 2020. kohezijska politika nije bila u mogućnosti uvijek odgovoriti.

U kontekstu korištenja EU fondova na području grada Makarske od ulaska u EU do danas, zaključujemo kako smo iskoristili sve što smo mogli, a mogli smo – malo.

Jako puno malih projekata, koji su itekako utjecali na poboljšanje kvalitete života pojedinih skupina građana i za koje smo se itekako izborili; kroz svaki pojedini kriterij i svaki pojedini bod o kojem nam je ovisio „prolaz“, kao i kvalitetnim idejama i pripremljenom dokumentacijom sa ogromnom konkurencijom na svakom pojedinom natječaju. Na ovom putu puno smo naučili, osigurali kapacitete za provedbu, izradili plansku dokumentaciju. Međutim, s obzirom na dodijeljena ogromna sredstva za velike projekte čak i manjih sredina nego li je naša putem izravnih dodjela, a osobito s obzirom na ogromne razvojne potrebe Makarske, u financijskom kontekstu smatramo kako zaslužujemo puno više.

U svakom slučaju, nastavljamo ploviti na EU krilima i u ovoj novoj perspektivi (u okviru sredstava koja su opet rezervirana za sva područja), oslanjajući se na stečeno iskustvo, znanje i još uvijek prisutni entuzijazam i motivaciju!

 

Slične objave

Skip to content