U prošlom Newsletteru smo obećali obraditi temu problematike korištenja EU fondova za područje Makarske i Makarskog primorja. Iako različite institucije, pa tako i naša, ulažu značajne napore na edukaciju i informiranje, opća javnost i dalje je poprilično neinformirana (ili dezinformirana) o mogućnostima i načinima korištenja EU fondova. Jako puno različitih informacija dolazi sa svih strana te je u moru svih tih informacija i natječaja teško shvatiti koji programi, natječaji i javni pozivi su usmjereni baš vama.
Područje Makarske, ali i Makarskog primorja u kontekstu EU fondova po mnogočemu je specifično te upravo te specifičnosti igraju ključnu ulogu u određivanju mogućnosti za korištenje različitih EU programa.
Iako smo ovu temu djelomično obradili u povodu obilježavanja deset godina od kako je Hrvatska postala punopravna članica Europske unije (https://mara-makarska.hr/10-godina-clanstva-u-eu-nase-iskustvo/), niže u tekstu donosimo detaljniji pregled specifičnosti i ograničenja kod korištenja EU fondova.
Već smo svi naučili kako je područje EU fondova kompleksno, projekti koji se financiraju iz EU programa zahtijevaju visoku razinu planiranja i praćenja, a projekti trebaju biti pripremljeni i prije objave natječaja.
Problematika korištenja EU fondova za područje Makarske i primorja vezana je za više čimbenika i slobodno možemo reći da je svaki osigurani Euro do sada za naše područje rezultat ogromnog zalaganja i rada.
Pa krenimo redom.
- Jedan od problema korištenja EU fondova, sva tri sektora – javni, gospodarski i civilni na području grada Makarske leži u visokom indeksu razvijenosti grada, što ga stavlja u nepovoljan položaj. Naime, Grad Makarska spada u VIII. skupinu jedinica lokalne samouprave, što je u kontekstu korištenja EU sredstava otegotna okolnost, već u samom startu prijavitelji s područja s visokim indeksom razvijenosti se uopće ne mogu javiti na određeni natječaj. Ukoliko nije uvjet kod prijave, onda je indeks razvijenosti uključen u kriterij bodovanja, odnosno kod ocjene kvalitete projekta ili kod određivanja visine postotka sufinanciranja projekata (velika je razlika u intenzitetu potpore od 40%, 60%, 80% ili 100% od ukupne vrijednosti projekta).
- Druga okolnost koja značajno otežava pristup bespovratnim sredstvima iz EU fondova je činjenica kako Makarska i primorje ne pripadaju splitskoj urbanoj aglomeraciji, a niti su uspjeli u nakani formiranja vlastitog urbanog područja. Naime, urbana područja financiraju se iz ITU mehanizma, koji jača uloga gradova kao pokretača gospodarskog razvoja. Njihovi projekti se financiraju – izravnom dodjelom. To znači da prilikom prijave nemaju konkurencije te su natječaji namijenjeni isključivo njima kao prijaviteljima. ITU gradovi imaju mogućnosti sami planirati svoje strateške projekte za koje imaju garanciju njihova financiranja. Četiri su grada središta urbanih aglomeracija: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, a deset gradova su središta većih urbanih područja: Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar i Vinkovci, te je osam gradova središta manjih urbanih područja koji su sjedišta županija: Koprivnica, Vukovar, Čakovec, Požega, Virovitica, Krapina, Gospić i Pazin.
- Dalje, Makarska ne pripada području otoka, potpomognutim i brdsko-planinskim područjima koji također s obzirom na specifičnosti područja imaju mogućnost apliciranja svojih projekata na natječaje koji su usmjereni isključivo za njih.
- U kontekstu korištenja mogućnosti za ruralna područja, odnosno mogućnosti koje nudi Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Makarska s obzirom na broj stanovnika naselja Makarska ne može koristiti ovaj program, osim za područje naselja Veliko Brdo, ali s obzirom na indeks razvijenosti i broj bodova koje kao kriterij donosi, gubi se previše bodova te u konačnici projekti ostaju bez financijskih sredstava.
Ovdje je ključno opet ponoviti kako prijavitelji na ITU natječaje te natječaje usmjerene gore spomenutim područjima imaju unaprijed osigurano financijsko jamstvo kako će prijavljeni projekti biti odobreni za financiranje – putem izravne dodjele sredstava.
Kako sve to u praksi izgleda u ovom trenutku, najbolje se vidi na fotografiji zaslona stranice eKohezija ispod teksta i na linku, na kojoj su objavljeni svi tekući otvoreni natječaji iz PKK https://eufondovi.gov.hr/pozivi/.
Dakle, od ukupno 28 otvorenih natječaja iz Programa konkurentnost i kohezija, samo su 2 otvorena za naše područje, od kojih je jedan usmjeren ka poduzetnicima, a na drugi smo uspjeli prijaviti projekt
Na koje onda fondove mogu računati prijavitelji s područja Makarske?
Prijavitelji s našeg područja kao i do sada najviše se mogu osloniti na Program konkurentnost i kohezija i Program učinkoviti ljudski potencijali (ESF+). Međutim, ovi programi su isto tako otvoreni za sva gore spomenuta područja (ITU, otoci, potpomognuta, brdsko-planinska).
To znači da sva spomenuta područja imaju kolač za sebe, a kolač koji je nama na raspolaganju je na raspolaganju i svima njima.
Uz to, prijave na ove natječaje nimalo nisu jednostavne te se obavljaju na dva načina.
Prvi način je da se konkurira kvalitetom projektnog prijedloga borbom za svaki pojedini bod, gdje se opet vraćamo na indeks razvijenosti gdje gubimo ogroman broj bodova te su upravo ti bodovi presudni kod prolaza projekta.
Drugi način prijave je igra na sreću koja se zove „najbrži prst“ (ovu temu ćemo obraditi u našem idućem Newsletteru). Oba načina prijave projekata izuzetno su stresna za sve prijavitelje, s obzirom da nema garancije da će projekt proći i biti odobren za financiranje.
Za razliku od ovakvog, jedinog mogućeg načina osiguravanja bespovratnih sredstava za naše područje, prijavitelji projekata kojima se sredstva odobravaju putem izravne dodjele, uživaju značajnu prednost i ležerniju prijavu, jer imaju jamstvo da će prijavljeni projekt biti odobren za financiranje, te da će uložena sredstva u dokumentaciju biti opravdana, što omogućava bolje planiranje i veću sigurnost u povrat uloženih sredstava u pripremu dokumentacije.
Politike Europske unije i Republike Hrvatske usmjerene su na poticanje razvoja manje razvijenih područja, što je hvalevrijedno s obzirom na potrebu za smanjenjem regionalnih razvojnih nejednakosti. Ipak, važno je prepoznati i specifične razvojne potrebe i probleme našeg područja (isključiva ovisnost gospodarstva o turizmu, prekomjerni, sezonski turizam, betonizacija, pretjerana komercijalna i turistička infrastruktura u odnosu na javne infrastrukturu, nedostatak prateće infrastrukture, nedostatak temeljnih usluga za lokalno stanovništvo i sl.) koji umanjuju kvalitetu života u lokalnoj zajednici, a dugoročno imaju pogubne rezultate za prostor, ekonomiju i društvo u cjelini.
JU MARA, s aktivnim radom je započela 2017. godine, te je do sada osigurala bespovratna sredstva za preko 350 projekata sufinanciranih nacionalnim i EU sredstvima za područje Grada Makarske. Svi ovi projekti značajno su utjecali na poboljšanje kvalitete života pojedinih skupina građana, a osobito onih ranjivih. Za svaki EU projekt koji je odobren za financiranje itekako smo se namučili; kroz svaki pojedini kriterij i svaki pojedini bod o kojem nam je ovisio „prolaz“.
Popis projekata po godinama nalazi se ovdje: https://mara-makarska.hr/odobreni-projekti/#1712311954588-b3d74069-0e80.
Ono što je važno je da su i građani informirani o mogućnostima/nemogućnostima konkuriranja na EU natječajima, a koliko je sredstava na raspolaganju prijaviteljima s područja grada Makarske najbolje se vidi u fotografiji zaslona stranice eKohezija.
Izazovi s kojima se Makarska suočava u korištenju EU fondova odražavaju složenost regionalnog razvoja i potrebu za prilagodbom politika kako bi se osiguralo da sredstva budu dostupna i onim područjima koja su razvijena, ali i dalje imaju potrebu za investicijama u održivi razvoj i poboljšanje kvalitete života građana.
U konačnici, kao i do sada, JU MARA svim prijaviteljima s područja Makarske stoji na raspolaganju za pomoć bilo savjetom, edukacijom ili pripremom i prijavom projekta, s obzirom da smo i do sada i u bezizlaznim situacijama uvijek pronalazili kvalitetna rješenja!
